Umjetna inteligencija mijenja svijet rada dosad nezabilježenim tempom, što radnicima, poduzećima i onima koji odlučuju o politikama donosi i prilike i izazove. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Međunarodna organizacija rada (MOR) održali su 3. veljače zajedničku konferenciju na visokoj razini naslovljenu „Social Justice in the Digital Era: AI’s impact on work and society” (Socijalna pravda u digitalnom dobu: utjecaj umjetne inteligencije na rad i društvo).

Na konferenciji su čelnici i čelnice, uključujući nekoliko ministrica rada EU-a, raspravljali o strategijama za iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije i istodobno uklanjanje rizika koje ona predstavlja za prava radnika i tržišta rada. Taj je događaj bio važan doprinos Globalnoj koaliciji za socijalnu pravdu i na njemu je naglašena potreba za koordiniranim pristupom upravljanju umjetnom inteligencijom na europskoj i globalnoj razini. Konferenciju na visokoj razini zajednički su organizirali Stručna skupina EGSO-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo (SOC) i MOR.

Poziv na etičan i uključiv razvoj umjetne inteligencije

Otvarajući konferenciju, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je nužnost antropocentričnog pristupa umjetnoj inteligenciji i istaknuo: „Umjetna inteligencija već mijenja naša društva i tržišta rada i donosi i prilike i izazove. EGSO i njegove partnerske organizacije predani su osiguravanju toga da umjetna inteligencija služi za jačanje socijalne pravde, prava radnika, promicanje uključenosti i sprečavanje novih nejednakosti. Pravedna i antropocentrična budućnost umjetne inteligencije zahtijeva zajedničko djelovanje, od kreatora politika do socijalnih partnera i civilnog društva, kako bi se osiguralo da tehnologija bude u interesu građana, a ne protiv njih.”

Glavni direktor MOR-a Gilbert F. Houngbo naglasio je važnost proaktivnih politika za ublažavanje disruptivnog učinka umjetne inteligencije na posao i radna mjesta: „Moramo se pobrinuti za to da umjetnu inteligenciju oblikujemo na način kojim se promiče socijalna pravda. To podrazumijeva niz aktivnosti: davanje potpore radnicima, među ostalim i razvojem kompetencija i socijalnom zaštitom; olakšavanje pristupa poduzećima svih veličina i u svim dijelovima svijeta tehnologiji umjetne inteligencije kako bi se ona iskoristila za povećanje produktivnosti i osiguravanje toga da se integriranjem umjetne inteligencije u radna mjesta štite prava radnika i promiče socijalni dijalog u digitalnoj tranziciji.”

Govornici na visokoj razini na dva su panela iznijeli svoje uvide u izazove i mogućnosti koje vide u iskorištavanju umjetne inteligencije za promicanje dostojanstvenog rada i uključivih tržišta rada te doprinos rodnoj ravnopravnosti u godinama koje dolaze. Među panelisticama su, među ostalima, bile ministrice rada iz EU-a, Agnieszka Dziemianowicz-Bąk (Poljska), Yolanda Díaz (Španjolska), Níki Keraméos (Grčka) i Maria do Rosário Palma Ramalho (Portugal), kao i izaslanica francuske vlade pri MOR-u i skupinama G7-G20 Anousheh Karvar.

U raspravama je naglašena činjenica da, iako postoji rizik povezan s uvođenjem umjetne inteligencije, nema potrebe za ludizmom u odnosu na tu novu tehnologiju. Međutim, bitno je usredotočiti se na socijalni dijalog i u uvođenje umjetne inteligencije uključiti radnike. Pritom treba posebnu pozornost posvetiti prekvalifikaciji i usavršavanju. Pravilno, kontrolirano uvođenje i regulacija umjetne inteligencije pomoći će u izbjegavanju velikih šokova i omogućiti toj tehnologiji da smanji repetitivne zadaće, a da pritom nužno ne dovede do velikih otpuštanja. (lm)