EGSO info

EGSO je naglasio važnost uključivanja perspektive mladih u politike EU-a i pozvao organizacije mladih da se uključe u njegov test utjecaja politika EU-a na mlade, inicijativu čiji je cilj da se pri oblikovanju politika bolje čuje glas mladih. 

U svojem nedavnom pozivu na podnošenje prijava EGSO je pozvao organizacije mladih da se prijave za sudjelovanje u njegovom testu utjecaja politika EU-a na mlade. Rok je 30. lipnja 2024. Odabrane organizacije utvrdit će na koja mišljenja EGSO-a žele utjecati, sudjelovat će na sastancima i savjetovanjima te dostaviti pisane doprinose. Prihvatljive organizacije moraju biti demokratski osnovane i poštovati načela Europske konvencije o ljudskim pravima, a njihove aktivnosti ili tijela za donošenje odluka moraju voditi mladi. 

Tijekom protekle godine EGSO je proveo pilot-projekt toga testa i predstavnicima mladih diljem Europe omogućio da doprinesu raspravama o važnim pitanjima, kao što su demokracija, zajednička poljoprivredna politika i angažman mladih EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Uspjeh tog pilot-projekta doveo je do njegove uspostave kao trajnog instrumenta, a EGSO poziva druge institucije EU-a da usvoje slične mjere. 

Tijekom nedavne rasprave na plenarnoj sjednici predstavnici mladih izrazili su zadovoljstvo tom inicijativom, kojom se osigurava njihovo sudjelovanje i u temama koje nisu tradicionalno usmjerene na mlade, kao što je klimatska kriza. 

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je tu inicijativu kao ključnu političku obvezu, naglašavajući potrebu za stalnim angažmanom mladih u postupku donošenja odluka EU-a. Napomenuo je da izbori ne bi trebali biti jedina prilika da se čuje glas mladih i da bi se testom utjecaja na mlade osiguralo njihovo redovito sudjelovanje u politikama EU-a. 

Predsjednica EGSO-ove Ad hoc skupine za mlade Katrīna Leitāne osvrnula se na napredak u pogledu uključivanja glasa mladih u proces donošenja odluka EU-a i napomenula da je test utjecaja na mlade živi instrument koji će se razvijati s iskustvom. Potpredsjednik Europskog foruma mladih Elias Dray pohvalio je EGSO-ovo vodstvo i potaknuo organizacije mladih da se pridruže toj inicijativi i osiguraju da se pri oblikovanju budućih mišljenja EGSO-a čuje i njihov glas. 

Na plenarnom zasjedanju EGSO-a sudjelovala je i albanska ministrica mladih i djece Bora Muzhaqi. Njezina zemlja nastoji biti uzor u području politike za mlade i pokazati koliko je vrijedno imati dužnosnike odgovorne isključivo za pitanja mladih. „Doista vjerujem da je rad s mladima i za mlade njihova priprema za budućnost. Osnažujemo ih za vodstvo u sadašnjosti da bismo osigurali da nasljeđuju održiv i ekološki raznolik planet.”

EGSO izvrsno surađuje s Albanijom i u tom je odnosu vidljiva ključna uloga transnacionalnog partnerstva u promicanju sudjelovanja mladih na svim razinama upravljanja.

EGSO je predan toj inicijativi od rujna 2022., kada je usvojio mišljenje o testu utjecaja politika EU-a na mlade. Kontinuirano djelovanje EGSO-a, među ostalim i godišnje događanje „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”, također pokazuju njegovu predanost povećanju sudjelovanja mladih u postupku donošenja odluka EU-a. 

Ovogodišnje preporuke s tog događanja, održanog u ožujku 2024., namijenjene su predstojećim čelnicima i čelnicama EU-a i dostupne su na internetu. (ks)

Budući da se govor mržnje i zločini iz mržnje šire zastrašujućom brzinom, civilno društvo, građani i institucije udružuju snage i odlučnije djeluju protiv svih oblika mržnje kako bi poslali poruku da u EU-u za mržnju nema mjesta. 

EGSO se pridružuje naporima EU-a za suzbijanje mržnje koja je unutar njegovih granica doživjela alarmantan porast, pri čemu su skupine i pojedinci sve više na meti zbog vjere, rasnog ili etničkog podrijetla, roda, seksualne orijentacije ili političkih uvjerenja. 

Zajedno s građanima i institucijama, EGSO mora činiti više u borbi protiv mržnje na internetu i izvan njega, izjavili su njegovi članovi i članice tijekom rasprave na visokoj razini na svibanjskom plenarnom zasjedanju, na kojem je usvojeno mišljenje „Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje”. Također su osudili sve oblike mržnje i pozdravili objavljivanje Komunikacije Europske komisije o istoj temi. 

„Svi smo odgovorni za suzbijanje mržnje”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke otvarajući raspravu na plenarnom zasjedanju. „Da bismo u tome bili uspješni, moramo surađivati – političari, civilno društvo i građani. Samo se zajedno i u dijalogu možemo boriti protiv sve veće netrpeljivosti u našem društvu, koja je istinska prijetnja našoj demokraciji, te je prevladati.”

Na raspravi su se okupili najviši dužnosnici Europske komisije i belgijske vlade kao i predstavnici građana i organizacija civilnog društva (uključujući udrugu ILGA-Europe i Europsku mrežu za borbu protiv rasizma), koji su istaknuli porast širenja mržnje i nasilja. 

Nedavni napadi na političare razotkrili su duboke podjele unutar europskog društva. Brojke pokazuju da su se protumuslimanske i antisemitske poruke udvostručile u 2023. Pripadnici LGBTQIA+ zajednice, osobe afričkog podrijetla i migranti najčešće su mete. Mizoginija je također u porastu. Nedavna analiza internetskih poruka u EU-u pokazuje da se od početka 2023. toksičnost potaknuta mržnjom povećala za 30°%. 

Komunikacija Europske komisije „Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje” poziv je na akciju da se suprotstavimo mržnji i založimo za toleranciju i poštovanje. 

„Vrijednosti utvrđene u Ugovoru o Europskoj uniji jasno zabranjuju zločine iz mržnje i govor mržnje. Nažalost, u posljednje vrijeme bilježimo porast i jednog i drugog”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

EGSO je u svojem mišljenju pozvao EU da usvoji sveobuhvatan pristup u borbi protiv mržnje zasnovane na bilo kojem ljudskom obilježju te da primijeni isti pristup u borbi „protiv svih vrsta mržnje”. (ll)

Na svibanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o iskustvima stečenima tijekom proširenja EU-a 2004. Zbog trenutačne geopolitičke i sigurnosne situacije daljnje proširenje postaje još hitnija zadaća za Europu. 

Na plenarnoj raspravi EGSO-a posvećenoj velikom proširenju 2004. godine sudjelovali su govornici koji su imali važnu ulogu u pregovaračkom procesu, primjerice bivši poljski državni tajnik zadužen za pristupanje EU-u Jarosław Pietras, glavni tajnik Zaklade za europske napredne studije, Mađar László Ando, i bivši europski povjerenik za proširenje, Čeh Štefan Füle. 

Sudionici u raspravi naglasili su da EU, koji je tek nedavno ponovno iskazao interes za daljnje proširenje, zemljama kandidatkinjama mora pružiti jasan plan za pristupanje. Ako ih se predugo ostavi na čekanju, proces proširenja mogao bi izgubiti svoju vjerodostojnost. 

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Dvadeseta obljetnica obilježava ne samo važan trenutak kroz koji smo prošli već i trajan uspjeh procesa proširenja EU-a jer nam se još zemalja želi pridružiti.” 

Jarosław Pietras poručio je: „Proširenje je dvosmjeran proces transformacije koji donosi korist ne samo zemljama kandidatkinjama već i državama članicama EU-a.” 

Štefan Füle, koji trenutno predsjeda Radnom skupinom za proširenje EU-a u Centru za europsku politiku, naglasio je da „za novi val proširenja moramo pripremiti i zemlje kandidatkinje i države članice EU-a”. 

Govoreći o glavnom razlogu koji je potaknuo proširenje 2004., dr. Tinatin Akhvlediani, znanstveni suradnik u Odjelu za vanjsku politiku EU-a u Centru za studije europskih politika, istaknuo je gospodarske aspekte proširenja, s obzirom na to da su tadašnje zemlje kandidatkinje prolazile kroz teško financijsko razdoblje. Međutim, danas je glavni motiv za buduće proširenje sigurnost. 

László Andor izrazio je uvjerenje da je vladavina prava bila jedna od slabosti proširenja iz 2004. jer Europska unija nije pripremila prave alate za to, što je nedavno dovelo do postavljanja uvjeta u pogledu vladavine prava. 

EGSO će u rujnu održati samit civilnog društva o proširenju i pozvati sve članove i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje da prvi put u povijesti sudjeluju na njegovom plenarnom zasjedanju.

EGSO je na svibanjskom plenarnom zasjedanju usvojio dva mišljenja u kojima je istaknuo ključnu ulogu koju kohezijska politika, kao primarni instrument EU-a za financiranje regionalnog razvoja, ima u budućim proširenjima. Među ostalim, pozvao je na uključivanje instrumenata za usklađivanje u ugovore o pristupanju zbog mogućih izazova nakon pristupanja, kao što su emigracija i vladavina prava. 

U svojem novom skupu preporuka EGSO je naglasio važnost integracije i osnaživanja organizacija civilnog društva za djelotvorno korištenje kohezijskih fondova. Uspjeh kohezijske politike mjeri se teritorijalnim i socijalnim ishodima, a ne samo gospodarskim ulaganjima. Jačanje kapaciteta javne uprave ključno je za postizanje kohezije. 

Na plenarnoj raspravi s povjerenicom za koheziju i reforme Elisom Ferreirom i predsjednikom Europskog odbora regija (OR) Vascom Alvesom Cordeirom istaknuta je važnost pretpristupne pomoći i osnaživanja organizacija civilnog društva. 

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i drugi govornici naglasili su potrebu za snažnom kohezijskom politikom kako bi se odgovorilo na izazove proširenja EU-a i spriječila njegova fragmentacija. Prilagođavanje pomoći regijama kandidatkinjama izuzetno je bitno za mir i blagostanje, a ključne preporuke uključuju jačanje obrazovanja, uključivanje organizacija civilnog društva i primjenu posebnih mehanizama za zemlje kao što je Ukrajina. 

EGSO je također istaknuo šire učinke proširenja na sadašnje države članice, naglašavajući potrebu za dodatnim sredstvima za regije kojih se to naročito tiče. U Devetom izvješću o koheziji poziva se na prilagodbu novim izazovima ulaganjem u MSP-ove, jačanjem lokalnih uprava i podupiranjem pravednog pristupa zapošljavanju. Dinamična kohezijska politika ključna je za oslobađanje gospodarskog potencijala EU-a i osiguravanje uspješne integracije novih država članica. (tk)

Nuklearna medicina i opskrba radioizotopima moraju biti glavni prioritet Europske unije želimo li svim pacijentima u Europi zajamčiti jednak pristup liječenju raka. 

Europska unija i države članice trebale bi osigurati financijska sredstva za medicinsku radiološku i nuklearnu tehnologiju. Istodobno bi trebale intenzivirati suradnju kako bi uklonile regulatorne prepreke opskrbi radioizotopima i smanjile svoju ovisnost o trećim zemljama kad je riječ o sirovinama. 

S tim ciljem, u mišljenju EGSO-a „Europski plan za borbu protiv raka: pokretačka sila za sigurnost opskrbe medicinskim radioizotopima”, usvojenom na plenarnom zasjedanju u svibnju, ističe se potreba da u borbi protiv raka učinimo sve što je u našoj moći. 

Izvjestitelji Alena Mastantuono i Philippe Charry izrazili su čvrst stav da je „donošenje odvažnih političkih odluka i kvalitetnih propisa” jedini način da se osigura dobra opskrba radioizotopima u Europi i odgovori na sve veću potražnju pacijenata. 

Pri dijagnostici patoloških stanja, kao što su rak ili srčane bolesti, snimanja u okviru nuklearne medicine svake godine iskoristi do 10 milijuna europskih pacijenata. Radiološka i nuklearna tehnologija koje koriste radioizotope ključne su u borbi protiv raka u svim fazama skrbi – u ranom otkrivanju, dijagnosticiranju, liječenju i palijativnoj skrbi. (mp)

S obzirom na zabrinjavajuću stopu porasta broja slučajeva raka i smrtnih slučajeva povezanih s rakom u cijeloj Europskoj uniji, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na prijeko potrebne mjere prevencije raka jer se smatra da se oko 40 % slučajeva raka može spriječiti. 

EGSO je na plenarnom zasjedanju u svibnju usvojio mišljenje u kojem pozdravlja Prijedlog preporuke Vijeća o vrstama raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem, koji je Europska komisija podnijela kao nastavak europskog plana za borbu protiv raka. 

Mišljenje je usmjereno na cijepljenje protiv humanih papilomavirusa (HPV) i hepatitisa B (HBV) jer bi se cijepljenjem moglo spriječiti nekoliko vrsta raka uzrokovanih tim virusima. 

EGSO naglašava potrebu za odgovarajućim informiranjem, obrazovanjem i komunikacijom kojima bi se potaknulo cijepljenje ciljnih skupina. Isto tako, ističe važnu ulogu liječnika opće prakse, obiteljskih liječnika, školskih liječnika i organizacija civilnog društva. 

Milena Angelova, izvjestiteljica za mišljenje „Vrste raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem”, rekla je: „Moramo se boriti protiv stigmatizacije i lažnih uvjerenja o cjepivima. Na primjer, postoji pogrešno uvjerenje da je cijepljenje namijenjeno samo mladim djevojkama, no to nije slučaj. Da bi se ti virusi (HPV, HBV) iskorijenili, moramo motivirati i dječake i njihove roditelje.” Cjepiva moraju biti dostupna svima. 

Iznimno je važno „preokrenuti trend skepticizma”, dodala je suizvjestiteljica Sára Felszeghi. Borba protiv pogrešnih informacija i dezinformacija ključan je element u poticanju ljudi na cijepljenje. 

EGSO poziva na sveobuhvatan pristup borbi protiv raka uz pomoć funkcionalnog i integriranog sustava za sve oblike prevencije, uključujući primarnu prevenciju (cijepljenje, zdrav način života), sekundarnu prevenciju (preglede) i tercijarnu prevenciju (skrb i rehabilitacija). 

Milena Angelova ponovno je potvrdila „potrebu da se države članice u većoj mjeri koordiniraju i da razmjenjuju primjere najbolje prakse” kako bi bile mnogo učinkovitije u borbi protiv raka i kako bi se povećala razina procijepljenosti diljem EU-a. Iznimno je važno da prevencija raka bude politički prioritet. (sg)

Europska komisija predložila je cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. radi postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je taj cilj na plenarnom zasjedanju u svibnju i naglasio da su navedeni ciljevi u skladu sa znanstvenim preporukama za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C. 

Pružanjem svoje potpore EGSO je naglasio važnost pravednog doprinosa globalnim naporima u području klime uz istodobno osiguravanje konkurentnosti europskih industrija tijekom prelaska na niskougljično gospodarstvo. Izvjestitelj za mišljenje „Klimatski ciljevi EU-a za 2040.” Teppo Säkkinen naglasio je da nam je, kako bi se potaknula dekarbonizacija industrije, prometa i zgrada, do 2040. potreban elektroenergetski sustav bez emisija ugljika, zalažući se za stvarno smanjenje emisija postupnim ukidanjem fosilnih goriva. 

EGSO je upozorio na opasnosti prekomjernog oslanjanja na uklanjanje ugljika zbog rizika kao što su šumski požari i štetočine, pozivajući na pristup u kojem je uspostavljena ravnoteža između smanjenja emisija i uklanjanja ugljika. Sljedeća faza klimatske politike EU-a trebala bi biti usmjerena na ulaganja, stvaranje snažnog gospodarstva, jačanje energetske sigurnosti i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. Za to su ključni postizanje cilja smanjenja emisija za 55 % do 2030. i provedba paketa „Spremni za 55 %”. 

EGSO zagovara ostvarivanje sektora proizvodnje električne energije bez ugljika do 2040., nakon čega bi uslijedilo dekarbonizirano grijanje i hlađenje. Čista i cjenovno pristupačna energija ključna je za dekarbonizaciju industrije, zgrada i prometa. 

EGSO je predložio i cilj smanjenja emisija za poljoprivredno-prehrambeni sektor, razvijen u dijalogu s poljoprivrednicima i relevantnim dionicima da bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom i pritom uzeli u obzir raznoliki prirodni uvjeti diljem EU-a. 

Javna potpora i sudjelovanje dionika ključni su za postizanje cilja za 2040. EGSO stoga poziva na sveobuhvatan dijalog, među ostalim sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i građanima, o utvrđivanju ciljeva i osmišljavanju politika. 

S obzirom na to da EU priprema svoj zakonodavni prijedlog o cilju za 2040., EGSO naglašava potrebu za sveobuhvatnom provjerom konkurentnosti u odnosu na druga velika gospodarstva kako bi se održala globalna konkurentnost i industrijska baza Europe, uz istodobno poštovanje visokih okolišnih i socijalnih standarda. (ks)

Dvadeset godina nakon pristupanja Slovenije EU-u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u Ljubljani je okupio političke čelnike i čelnice i predstavnike i predstavnice civilnog društva kako bi obilježio tu simboličnu obljetnicu te pritom naglasio temeljne prednosti članstva u EU-u i potvrdio da je budućnost regije zapadnog Balkana u Europskoj uniji. 

Na konferenciji „Daljnji rad na uspješnom proširenju EU-a – ostvarenje koristi za zapadni Balkan prije pristupanja”, koju je EGSO organizirao u bliskoj suradnji s Europskom komisijom i zakladom Otvoreno društvo – zapadni Balkan, naglasak je stavljen na reforme koje su potrebne za napredak na putu pristupanja, što uključuje važnost poštovanja temeljnih vrijednosti EU-a. 

Na konferenciji je govorio predsjednik Oliver Röpke, a pridružili su mu se slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, slovenski ministar rada Luka Mesec i glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju Majlinda Bregu. 

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je: „Zapadni Balkan pripada u EU i, dok se to ne ostvari, naša europska obitelj nije potpuna. Možete biti sigurni da će EGSO nastaviti raditi na ostvarenju tog cilja i stoga ćemo u rujnu organizirati samit civilnog društva o proširenju.” 

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon izjavila je: „Mislim da u trenutačnoj geopolitičkoj situaciji jedni druge trebamo više nego ikad prije. Za taj nam je proces potrebno da civilno društvo izvrši pritisak na politiku i vlade da bismo se kretali u smjeru približavanja zemalja zapadnog Balkana EU-u.” 

Slovenski ministar rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Luka Mesec izjavio je: „Slovenija i zemlje zapadnog Balkana imaju dugu zajedničku povijest. Naš je zajednički dom Europska unija. Stoga ću, zajedno sa cijelom slovenskom vladom, raditi na olakšavanju pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.” (mt)

EGSO je pokrenuo novi program da bi dodatno razvio svoje odnose sa zajednicom nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća. Cilj je te inicijative omogućiti redovitije razmjene informacija o prioritetnim temama, planiranim mišljenjima i izvješćima kao i dobrim praksama.

Prva razmjena u okviru te inicijative održana je prošlog ožujka u Francuskoj kada je predsjednica EGSO-ove Skupine mladih Katrīna Leitāne posjetila francusko Vijeće za gospodarska i socijalna pitanja i okoliš (ESEC) radi razmjene stajališta o politikama za mlade. Čime je rezultirao taj posjet? Novim idejama za promicanje programa za mlade na europskoj i nacionalnoj razini, uključivanjem očekivanja mladih u sve aktivnosti EGSO-a i susretom s novim kolegama i kolegicama koji se u Francuskoj bave istom temom. 

U ovom videozapisu Katrīna Leitāne govori o svojim dojmovima s tog radnog posjeta i plodonosnim razmjenama s francuskim vijećem. 

Više informacija o programu razmjene možete naći ovdje. 

Za sve informacije obratite se tajništvu Odjela za odnose s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima i civilnim društvom (EESC-ESCS-relations@eesc.europa.eu).