„Vrijeme je za konkretne poteze na temelju Draghijevog izvješća prije nego što se ono izgubi u meandrima politike. Trebamo dobre stratege i kreatore politika koji su sposobni ići korak dalje od tog izvješća i razviti strategiju industrijske politike EU-a”, kaže hrvatski poduzetnik i znanstvenik Stjepan Orešković.  Zajedno s Jörnom Fleckom, višim direktorom transatlantskog centra za strateško promišljanje Atlantsko vijeće (Atlantic Council), na međunarodnoj javnoj konferenciji Conclave II u Bruxellesu predstavio je ambicioznu inicijativu „Future 500”. Tom se inicijativom, koja je dio šire platforme Atlantskog vijeća SEEUS Futures, nastoji odabrati i poduprijeti 500 europskih poduzeća koja imaju dobre izglede za znatan rast i globalni učinak. Cilj je podržati nove europske poduzetnike i poduzetnice u globalnom tržišnom natjecanju, a time i ojačati prisutnost Europe na međunarodnom gospodarskom planu. Stjepan Orešković rekao nam je nešto više o tom projektu.

Možete li ukratko predstaviti temeljnu ideju projekta „Future 500”?

Na temelju uvida iz važnih izvješća o budućnosti Europe, koja su pripremili Draghi, Letta i Heitor i koja su bila predmet analize kako znanstvenika tako i poduzetnika, ova inicijativa otvara nekoliko ključnih pitanja: tko će provoditi te planove za konkurentnost i nedavno objavljeni kompas konkurentnosti? S pomoću kojih mehanizama i uz koje troškove? I koji povrat možemo očekivati u usporedbi s nedavno ostvarenim povratom brzorastućih američkih poduzeća? Projekt „Future 500” kamen je temeljac platforme SEEUS, koja predstavlja SAD, EU i jugoistočnu Europu, a cilj joj je povećati vidljivost i suradnju među tim regijama. Strateški je osmišljen kako bi se odgovorilo na hitnu potrebu Europe da potiče dinamično okruženje u kojem se lokalna poduzeća mogu izdići u predvodnike na globalnoj sceni. Ta je inicijativa usredotočena na osiguravanje poduzetničkog kapitala, strateško usmjeravanje i međunarodno umrežavanje. Oslanja se na stručnjake kao što su Dani Rodrik sa Sveučilišta Harvard i Beata Jaworcik iz Europske banke za obnovu i razvoj, a cilj joj je razviti industrijske politike 21. stoljeća kojima bi se znatno poboljšao naš konkurentski položaj.

Imate li već potencijalne kandidate za 500 poduzeća koja planirate odabrati? Koje osnovne uvjete poduzeće mora ispunjavati da bi bilo odabrano?

Iako još nije odabrano nijedno konkretno poduzeće, inicijativa „Future 500” bit će usmjerena na subjekte s potencijalom za širenje i brz rast. Taj će proces biti otvoren i kontinuiran i davat će prednost gospodarskom potencijalu, inovacijama i strateškoj važnosti u dotičnim sektorima. Nastojat ćemo i uspostaviti partnerstva s multilateralnim razvojnim bankama i ulagačima koji već podupiru poduzeća u povećanju njihove konkurentske snage. Naglasak je na poduzećima koja su već na solidnom putu rasta i pokazuju sposobnost inovativnosti i ambiciju globalnog širenja. Time se jamči da se ne odabiru samo poduzeća koja su vodeća na tržištu već i ona koja su pioniri u području tehnologije i poslovnih modela. Nadovezat ćemo se na iskustva velikih projekata kao što je „Scale-Up Europe”, koji okuplja osnivače, ulagače, rukovoditelje i znanstvenike s misijom da Europa postane dom tehnoloških predvodnika. Za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u ta potencijalno odabrana poduzeća posebno su važna jer će utjeloviti načela novog gospodarstva i služiti kao uzori za ambiciozna, međunarodno konkurentna poduzeća koja se ne oslanjaju većinom na financiranje iz nacionalnih proračuna.

Koliko ste optimistični u pogledu potencijala Europe da postane konkurentna na globalnoj razini?

Postoji velik optimizam u pogledu sposobnosti Europe da ojača svoj položaj unutar globalnog tržišnog natjecanja i odmakne se od prevladavajućeg samosažaljenja. Ukupan prinos referentnih dionica u europodručju od početka rasta tržišta krajem 2022. bio je veći od stope S&P 500 ako izuzmemo poduzeće Nvidia. Europski socijalni i zdravstveni sustavi održavaju ljude zdravima i aktivnima tijekom duljeg razdoblja uz znatno niže troškove i pozitivno utječu na produktivnost i konkurentnost našeg gospodarstva na globalnoj razini.

Nastojimo rekreirati koncept „istinskog entuzijazma” koji je Immanuel Kant evocirao u kontekstu francuske revolucije. Takav način razmišljanja može izazove pretvoriti u motivacijsku silu, što dovodi do naoko nepobjedive odlučnosti. Treba nam manje „debelih mačaka” i „umilnih psića” – odnosno imućnih samozadovoljnih elita i pretjerano poslušnih i neambicioznih sljedbenika – koji su dominirali u zadnja dva desetljeća. Umjesto toga, potrebno nam je više „gladnih mladih ljudi” – motiviranih, ambicioznih pojedinaca spremnih za hvatanje ukoštac s izazovima.

Cilj je inicijative „Future 500” proaktivno pristupiti rješavanju kroničnih pitanja istaknutih u izvješćima o konkurentnosti, kao što su potreba za odvažnim inovacijama i rast poduzeća. Položaj Europe u svijetu uvelike će ovisiti o njezinoj sposobnosti prihvaćanja naprednih tehnologija, njegovanja poduzetničkog talenta i poboljšanja industrijskih politika radi podupiranja uključivog rasta. Iskorištavanjem njezine dobro obrazovane radne snage, bogatog naslijeđa u području inovacija te tradicionalnih i novih industrijskih sektora, kao i rješavanjem pitanja kao što su regulatorna rascjepkanost i tržišne neravnoteže, ta inicijativa nastoji stvoriti plodno okruženje za poslovne lidere i inovatore.

Ukratko, inicijativa „Future 500” važan je korak za testiranje europskog gospodarskog okruženja i pozicioniranje našeg kontinenta kao globalnog konkurenta poticanjem poduzeća s velikim potencijalom i jačanjem poduzetničkog ekosustava. U natjecanju ne možemo pobijediti ako ne znamo tko su nam konkurenti.

Stjepan Orešković znanstvenik je i poduzetnik. Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti i osnivač društva Bosqar Invest. Pod vodstvom njegove obitelji Bosqar Invest u razdoblju od pet godina povećao je svoju radnu snagu s 300 na više od 16 000 zaposlenika i zaposlenica, pokazujući time izvrsnu strategiju rasta u kojoj se kombiniraju znanost, tehnologija, ulaganja iz mirovinskih i drugih fondova te poduzetnička hrabrost, što je ključan pristup koji se zagovara u Draghijevu izvješću. Taj naglasak na strateškim aspektima vjerojatno je utjecao na pokretanje projekta Atlantskog vijeća „Future 500”, o kojem je ovdje riječ.