EGSO info

Organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća sada mogu prijaviti svoje neprofitne projekte za EGSO-ovu nagradu posvećenu borbi protiv štetne polarizacije europskog društva.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upravo je pokrenuo 15. izdanje svoje Nagrade za civilno društvo. Poseban je cilj ovogodišnje nagrade nagraditi djelotvorne, inovativne i kreativne neprofitne inicijative i aktivnosti koje se provode u Europskoj uniji i kojima se suzbija štetna polarizacija europskog društva.

Bit će izabrano najviše pet dobitnika koji će primiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 eura. Rok za prijavu je 7. studenog 2024. u 10:00 sati (po briselskom vremenu). Svečanost dodjele nagrada održat će se tijekom EGSO-ovog Tjedna civilnog društva u ožujku 2025.

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u EU-u koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.

Mogu se prijaviti samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u. Inicijative moraju biti ili već provedene ili u tijeku. Cjelokupan opis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na internetskoj stranici EGSO-ove Nagrade za civilno društvo.

Vrste aktivnosti i/ili inicijativa predloženih za nagradu mogu obuhvaćati širok raspon tema, primjerice: utvrđivanje pojedinačnih i kolektivnih odrednica štetne polarizacije; poticanje transparentnog financiranja organizacija; borba protiv smanjenja medijskog pluralizma; promicanje slobode, raznolikosti i neovisnosti medija te suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti.

Cilj je ove EGSO-ove vodeće nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. Nagrada je svake godine usmjerena na drugu temu od posebne važnosti za EU. (lm) 

Povodom imenovanja novog europskog povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na snažnije djelovanje EU-a u području vladavine prava i temeljnih prava.

Na rujanskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava o demokraciji u kojoj su iznesene ideje za snažniji odgovor EU-a na povrede vladavine prava i eroziju demokracije, uključujući najavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o dugoočekivanoj platformi civilnog društva.

EGSO se za takvu platformu zalaže od 2016. godine. Očekuje se da će ta platforma civilnom društvu omogućiti veći utjecaj na oblikovanje politika EU-a, čime će se organizacijama pružiti prijeko potreban prostor za suradnju s institucijama EU-a i pomoć u usmjeravanju odluka o glavnim pitanjima kao što su neovisnost pravosuđa i demokratske slobode.

Joachim Herrmann iz Uprave Europske komisije za pravosuđe predstavio je najnovije izvješće o vladavini prava, ističući njegovo širenje na zemlje kandidatkinje za pristup EU-u i njegov utjecaj na jedinstveno tržište.

Kevin Casas-Zamora iz organizacije International IDEA pohvalio je napore EU-a, ali je upozorio na nazadovanje demokracije i pozvao na snažniji angažman civilnog društva i izradu detaljnijih izvješća o vladavini prava. Alexandrina Najmowicz iz Europskog građanskog foruma pozvala je na iznošenje jasnijih preporuka i uvođenje sustava ranog upozoravanja kako bi se spriječilo daljnje narušavanje demokracije.

Sudionici i sudionice rasprave upozorili su da se ne smijemo prepustiti samozadovoljstvu i naglasili potrebu za suočavanjem sa sve većim brojem zabrinjavajućih trendova povezanih s autoritarizmom, prijetnjama neovisnosti pravosuđa i sužavanjem prostora za građansko djelovanje. Jerzy Pomianowski, čelnik Europske zaklade za demokraciju, upozorio je na to da bi nam se zapostavljanje demokracije nauštrb hitnijih pitanja kao što su migracije i sigurnost moglo obiti o glavu, te je pozvao na to da se 5 % razvojne pomoći dodijeli demokratskim programima.

EGSO je u raspravi istaknuo nezamjenjivu ulogu civilnog društva u obrani vladavine prava i pozvao na njegovo veće sudjelovanje u oblikovanju politika EU-a. Pokretanje platforme civilnog društva, u kombinaciji s obnovljenom predanošću temeljnim pravima, presudno je za budućnost demokracije u EU-u. (gb)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Gospodarsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (ECOSOCC) predstavili su 20. rujna na UN-ovom sastanku na vrhu o budućnosti u New Yorku zajedničku deklaraciju u kojoj se naglašava ključna uloga civilnog društva u suočavanju s globalnim izazovima i promicanju održivog razvoja.

U ovoj se deklaraciji, u okviru Memoranduma o razumijevanju između EGSO-a i ECOSOCC-a, iznosi zajednička vizija pravednijeg, uključivijeg i ravnopravnijeg svijeta. Partnerstvom između EGSO-a i ECOSOCC-a nastoji se potaknuti nove saveze i inicijative.

Predsjednik Röpke tom je prilikom izjavio: „Ova deklaracija mnogo je više od pukih riječi; ona predstavlja snažnu predanost našim zajedničkim vrijednostima demokracije, uključivosti i održivosti. S obzirom na goruće globalne izazove, potreban nam je snažniji multilateralizam koji istinski i suštinski uključuje civilno društvo.”

U Zajedničkoj deklaraciji ističe se sljedeće:

• ubrzavanje napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja uz poziv na donošenje sveobuhvatne strategije za njihovo unapređenje;
• pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti uz naglasak na važnosti osiguravanja dostojanstvenog rada i iskorjenjivanja siromaštva prilikom prelaska na klimatski neutralna gospodarstva;
• globalna financijska reforma globalnog financijskog sustava radi veće potpore održivom razvoju, posebice u ugroženim zemljama;
• rodno osjetljive politike kojima se poziva na donošenje rodno uključivih politika u okviru razvojnih programa i programa djelovanja u području klime;
• civilno društvo mora imati središnju ulogu u reformi globalnog upravljanja, uključujući i reformu tijela Ujedinjenih naroda nadležnih za donošenje odluka.
• uključivanje mladih i jačanje digitalnih inovacija kao ključni pokretači budućeg globalnog upravljanja.

Partnerstvo EGSO-a i ECOSOCC-a sklopljeno je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju 17. srpnja 2024. u Accri u Gani. Tim Memorandumom o razumijevanju jača se suradnja u ključnim područjima kao što su održivi razvoj, klimatska politika i angažman civilnog društva i utvrđuju mjere koje uključuju redovite sastanke, zajedničke doprinose sastancima na vrhu EU-a i AU-a i uspostavu trajnog mehanizma za uključivanje civilnog društva.

Ovom se suradnjom odražava predanost obiju institucija unaprjeđenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i promicanju uključivog upravljanja. Memorandumom o razumijevanju naglašava se potreba za zajedničkim rješenjima za globalne izazove, uključujući klimatske promjene i demokratsku otpornost, s naglaskom na jačanju uloge civilnog društva u partnerstvu EU-a i Afrike.

EGSO i ECOSOCC nastoje osnažiti civilno društvo na području cijele Afrike. (at)

EGSO je na listopadskom plenarnom zasjedanju usvojio rezoluciju Planiranje demokratskog napretka EU-a: rezolucija za sljedeći zakonodavni mandat, koju su sastavile njegove članice Christa Schweng i Cinzia Del Rio i član Ioannis Vardakastanis.

Imajući u vidu trenutačnu višestruku krizu, EGSO traži od novog Europskog parlamenta i Komisije da iskoriste raznolikost interesa zastupljenih u EGSO-u za jačanje Europske unije.

U novom zakonodavnom mandatu treba raditi na jačanju međunarodnog položaja EU-a, rješavanju problema u institucionalnoj strukturi Unije, pružanju čvrstog uporišta za zajedničke vrijednosti Europe i usmjeravanju gospodarstva prema održivoj budućnosti koja se temelji na naprednom i uključivom socijalnom modelu, što je od presudne važnosti za napredak, jedinstvo i konkurentnost.

EGSO u svojoj rezoluciji od institucija EU-a traži da uspostave šesterostrani koncept sigurnosti utemeljen na Uniji koja:

• štiti svoje građane i građanke od vanjskih prijetnji;
• štiti svoje građane i građanke od unutarnjih rizika, prije svega onih povezanih sa zdravljem, demografskim promjenama i siromaštvom, i osigurava pristupačnu i univerzalnu socijalnu zaštitu i dobrobit diljem Europe;
• jamči konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo utemeljeno na ekosustavima koji osiguravaju produktivnost, inovativnost, kvalitetna radna mjesta i punu zaposlenost;
• stvara otporno gospodarstvo za sve;
• osigurava dijalog i sudjelovanje socijalnih partnera, organiziranog civilnog društva i javnosti kako bi se mogla nositi s izazovima i dalekosežnim promjenama današnjice i bliske budućnosti;
• štiti od postojećih i budućih prijetnji koje donose klimatske promjene, onečišćenje i gubitak bioraznolikosti.

Rezolucija je ishod prvog Tjedna civilnog društva, koji je EGSO održao u ožujku 2024. kako bi stekao uvid u stajališta Europljana i Europljanki svih dobnih skupina, kao i socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. (mp)

Uoči 16. sastanka Konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o bioraznolikosti (COP16), Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na integrirani globalni pristup svladavanju aktualne krize bioraznolikosti.

Globalne napetosti sve su intenzivnije, pa EGSO poziva vlade da se usredotoče na bioraznolikost kao krucijalno rješenje za trostruku planetarnu krizu – klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i dezertifikaciju. Konferencija COP16 bit će bitan trenutak za ubrzanje globalnih napora za zaštitu ekosustava našeg planeta, što je EGSO naglasio u svojem mišljenju usvojenom u rujnu.

„Bez bioraznolikosti će ekosustavi i gospodarstva propasti jer više od polovine svjetskog BDP-a i 40 % radnih mjesta izravno ovisi o prirodi”, izjavio je Arnaud Schwartz, izvjestitelj za to mišljenje.

EGSO ističe da bioraznolikost, kao temelj ekosustava, dobrobiti ljudi i gospodarstava, mora biti uključena u niz sektora politika, primjerice klimu, poljoprivredu i trgovinu, i ne smije se promatrati izolirano. Isto tako, trgovinskim sporazumima treba promicati održivost osiguravanjem toga da roba i tehnologije ne doprinose krčenju šuma i uništavanju staništa.

Osim toga, hitno treba osigurati i financijsku potporu za očuvanje bioraznolikosti. Samo javno financiranje nije dovoljno, pa je potrebna kombinacija javnih, privatnih i inovativnih financijskih mehanizama.

EGSO poziva EU da podrži zemlje na globalnom jugu u zaštiti bioraznolikosti i zalaže se za postupno ukidanje subvencija štetnih za bioraznolikost, posebno onih kojima se promiču fosilna goriva. Preusmjeravanjem tih subvencija na obnovu ekosustava moglo bi se prijeći na rješavanje pitanja klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti s pomoću prirodnih rješenja kao što su pošumljavanje, održiva poljoprivreda i obnova močvarnih zemljišta.

Nadalje, EGSO je naglasio važnost načela „jedno zdravlje”, koje povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Zdravi ekosustavi od vitalne su važnosti za neke usluge, primjerice oprašivanje, sekvestraciju ugljika i filtriranje vode, a sve to doprinosi dobrobiti ljudi. Smanjenje bioraznolikosti ugrožava otpornost ekosustavâ i povećava rizik od zoonotskih bolesti kao što je COVID-19.

EGSO također poziva na veće uključivanje mladih u donošenje odluka, a predložio je i uvođenje funkcije izvršnog potpredsjednika Europske komisije za buduće generacije, čime bi se osiguralo da dugoročna održivost i dobrobit imaju prednost pred kratkoročnim dobicima. (ks) 

Europska komisija 23. rujna 2024. objavila je dobitnike treće nagrade EU-a za ekološku proizvodnju. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) odabrao je i nagradio pobjednike u tri ključne kategorije: najbolje ekološko malo ili srednje poduzeće (MSP), najbolja prodavaonica ekološke hrane i najbolji ekološki restoran.

Pobjednici su:

• najbolji ekološki MSP: Gino Girolomoni Cooperativa Agricola (Italija), poduzeće koje u regiji Marche proizvodi ekološku tjesteninu koristeći obnovljive izvore energije i tako podupire više od 300 lokalnih poljoprivrednika;
• najbolja prodavaonica ekološke hrane: SAiFRESC (Španjolska), inicijativa predvođena poljoprivrednicima u čijem se okviru proizvodi 70 vrsta ekološkog voća i povrća na 30 hektara ekološkog poljoprivrednog zemljišta, promiče kružno gospodarstvo i nudi edukativne radionice;
• najbolji ekološki restoran / pružatelj prehrambenih usluga: Kalf & Hansen (Švedska), lanac restorana specijaliziran za 100% ekološku, sezonsku nordijsku kuhinju, poznat po održivim namirnicama i jakim vezama s lokalnim proizvođačima.

Peter Schmidt, predsjednik EGSO-ove Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT), pohvalio je pobjednike i napomenuo da se nagradama odaje priznanje inovacijama i izvrsnosti u ekološkom sektoru EU-a. Naglasio je da je povećanje dostupnosti i pristupačnosti ekoloških proizvoda ključno za rast tog sektora i ostvarenje cilja EU-a da do 2030. 25 % poljoprivrednog zemljišta bude namijenjeno ekološkoj poljoprivredi. „Ipak, rješavanje socijalnih problema poljoprivrednim politikama pogrešan je pristup. Socijalne politike moraju osnažiti europske građane kako bi si mogli priuštiti ekološke proizvode”, dodao je.

Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju dio su Dana ekološke proizvodnje u EU-u, šire inicijative pokrenute 2021. radi isticanja prednosti ekološke poljoprivrede. Ekološka poljoprivreda, uz potporu zajedničke poljoprivredne politike EU-a, znatno je porasla – s 5,9 % poljoprivrednog zemljišta EU-a 2012. na 10,5 % 2022., a maloprodaja je 2022. dosegnula 45 milijardi EUR. Unatoč gospodarskim izazovima EU ostaje drugo najveće tržište ekoloških proizvoda na svijetu, nakon SAD-a. (ks) 

Ove će godine Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) ponovno sudjelovati na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2024. (COP 29), koja će se održati u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu.

EGSO će predstavljati predsjednik Ad hoc skupine za COP Peter Schmidt i EGSO-ova izaslanica mladih za COP Diandra Ní Bhuachalla. EGSO će na konferenciji podsjetiti na poruke iz svojeg nedavno usvojenog mišljenja o financiranju borbe protiv klimatskih promjena i ponovno pozvati na uključivu i pravednu tranziciju kako bi se osiguralo da se djelovanjem u području klime ne povećavaju socijalne nejednakosti. Ujedno će se zalagati za održive poljoprivredno-prehrambene sustave, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, zelene tehnologije i usklađivanje bioraznolikosti i klimatskih ciljeva. Sudjelovanjem na konferenciji COP 29 EGSO nastoji osigurati da se čuje glas europskog civilnog društva i da zaključci te konferencije dovedu do uravnoteženih i socijalno pravednih rješenja za klimatsku krizu. (ks) 

EGSO-ova Ad hoc skupina za europsku građansku inicijativu održala je 4. listopada u Zagrebu raspravu o temi „Europska građanska inicijativa – trenutno stanje u Hrvatskoj”. Cilj je bio dijalog članova i članica Ad hoc skupine s lokalnim dionicima kako bi raspravljali o svojim iskustvima, stajalištima i idejama. Posebno su se usredotočili na vidljivost europske građanske inicijative u Hrvatskoj i svijest o njezinu postojanju, kao i na dosad stečena iskustva i najbolje prakse u tom području. Europska građanska inicijativa instrument je koji građanima Europske unije omogućuje da predlaganjem novog zakonodavstva izravno utječu na politiku EU-a.

Rasprava u Zagrebu „Europska građanska inicijativa – trenutno stanje u Hrvatskoj” bila je prvo takvo događanje koje je Ad hoc skupina organizirala izvan Bruxellesa, a domaćin je bila Hrvatska obrtnička komora. Osim članova i članica EGSO-ove Ad hoc skupine na tom su događanju sudjelovali Margareta Mađerić, državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu rada, Dino Zorić iz Ministarstva pravosuđa, predstavnici Europske komisije i Foruma europske građanske inicijative te mnogi predstavnici centara Europe Direct, sveučilišta, lokalnih vlasti i nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća, kao i hrvatski ambasadori europske građanske inicijative, organizatori tih inicijativa, studenti i drugi dionici europske građanske inicijative.

Nakon rasprave, u poslijepodnevnim su satima uslijedili redoviti sastanak Ad hoc skupine za europsku građansku inicijativu i šetnja središtem Zagreba tijekom koje su se članovi i članice Ad hoc skupine izravno susreli s hrvatskim građanima i dijelili EGSO-ovu popularnu publikaciju Putovnica za europsku demokraciju.

Ad hoc skupina svojim programom rada za razdoblje 2023. – 2025. nastoji dodatno intenzivirati aktivno sudjelovanje EGSO-a u procesu europske građanske inicijative. Planira organizirati dodatne sastanke izvan Bruxellesa jer su oni dobra prilika za raspravu s lokalnim dionicima europske građanske inicijative i senzibilizaciju javnosti o tom instrumentu na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Ta skupina, kojom trenutačno predsjeda članica EGSO-a Violeta Jelić, osnovana je 2013. kako bi pružala političke smjernice o europskoj građanskoj inicijativi i pratila razvoj događaja u tom području.

Europska građanska inicijativa uvedena je 2012. Ugovorom iz Lisabona kao prvi instrument participativne demokracije na transnacionalnoj razini. Njome se omogućuje da najmanje milijun građana EU-a iz najmanje sedam država članica zatraže od Europske komisije da predloži određeno zakonodavstvo i time je najbliži ekvivalent zakonodavnoj inicijativi građana. 

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) od samog početka ima vrlo aktivnu ulogu u razvoju i promicanju europske građanske inicijative. (ep)

Od 2. do 4. listopada Europski ekonomski i socijalni odbor (EGSO) i Odbor regija (OR) bili su domaćini Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti u Bruxellesu. Događanje je okupilo glavne govornike iz institucija EU-a, regionalnih vlada i civilnog društva koji su raspravljali o izazovima s kojima se suočava današnji kibernetički prostor koji se brzo mijenja.

Glavna tema dvanaestog izdanja Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti bio je socijalni inženjering, koji predstavlja sve veću prijetnju jer mu je cilj utjecanjem na ljudsko ponašanje neovlašteno pristupiti informacijama i uslugama i tako narušiti sigurnost.

Glavni zaključci ovogodišnjeg događanja:

1. Novom uredbom o kibernetičkoj sigurnosti uspostavljaju se referentne vrijednosti za institucije EU-a i države članice.
2. Redovite procjene rizika ključne su za utvrđivanje ranjivosti i davanje prednosti strategijama ublažavanja.
3. Nove prijetnje, primjerice napadi koji se izvršavaju pomoću umjetne inteligencije i kvantnog računalstva, zahtijevaju inovativne protumjere.
4. Regionalne vlasti imaju ključnu ulogu jer razmjenom znanja, tehničkom pomoći i prilagođenim programima osposobljavanja pružaju ključnu potporu lokalnim subjektima.
5. Napadi koji se izvršavaju upotrebom socijalnog inženjeringa temeljenog na umjetnoj inteligenciji sve su češći, a za njihovo suzbijanje potreban je višedimenzionalan i suradnički pristup.

Više informacija o događanju možete pronaći ovdje. (lp)

EGSO je u utorak, 17. rujna, bio domaćin prikazivanja filma Zakon zbornice, dobitnika  Europske filmske nagrade publike LUX.

Film njemačkog redatelja İlkera Çataka istražuje izazove s kojima se suočava jedna nastavnica, a istovremeno se bavi i širim problemima obrazovnog sustava. Nakon prikazivanja filma sudionici su sudjelovali u raspravi koju je vodio potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurențiu Plosceanu. U raspravu su se uključili Jan Wilker i Tatjana Babrauskienė, koji su se osvrnuli na teme iz filma i njihovu važnost u odnosu na aktualna socijalna pitanja.

Ovo prikazivanje filma dio je niza događanja koje EGSO organizira u suradnji s Europskom filmskom nagradom publike LUX Europskog parlamenta, u okviru kojega se ističu angažman i uloga EGSO-a u promicanju i poticanju dijaloga o gorućim društvenim temama.